Dani fotografije Arhiva Tošo Dabac

Povodom stogodišnjice rođenja Toše Dabca organiziran je bogat program različitih događanja

Predavanja, KIC, Preradovićeva 5, Zagreb

5. 11. 19:00 Darko Šimičić
Knjiga i fotografija

20:00 Damir Fabijanić
Što je profesionalni fotograf u Hrvatskoj?

7. 11. 19:00 mr.sc. Dubravka Osrečki Jakelić
Tošo Dabac i muzealizacija fotografije

20:00 dr. sc. Sandra Križić Roban
Reci mi što vidiš

12. 11. 19:00 Ivan Ladislav Galeta
Proširena fotografija

14. 11. 19:00 mr.sc. Marija Tonković
Tošo Dabac i Nova objektivnost

20:00 Enes Midžić
Od atelijera do akademije

19. 11. 19:00 Marija Gattin
Arhivski i muzejski pristup ostavštini Toše Dabca

20:00 Marina Benažić, Iva Prosoli
O godini dana rada u Arhivu Tošo Dabac

Radionice (obavezna predbilježba):

9. i 10. 11 11:00 ATD, Ilica 17
radionica: Veliki format

voditelj: Fedor Vučemilović
radionica je namijenjena studentima i mlađim umjetnicima
obavezna predbilježba

13. i 14. 11. 11:30 Vrhovčev vijenac 92

radionica: Camera obscura

voditelj: Josip Klarica
radionica je namijenjena studentima i mlađim umjetnicima
obavezna predbilježba

16. 11. 12:00 ATD, Ilica 17

Radionica o preventivnoj zaštiti i konzervaciji fotografskog materijala
voditelj: Petar Dabac
radionica je namijenjena djelatnicima fotografskih zbirki i fotodokumentacije
obavezna predbilježba do 1. 11.

21. i 22. 11. 11:00 ATD, Ilica 17
Radionica digitalne fotografije na temu portreta
voditelj: Boris Cvjetanović
radionica je namijenjena studentima i mlađim umjetnicima
obavezna predbilježba

Izložba

Povijest Arhiva Tošo Dabac 1940 – 2007, Galerija Forum, Teslina 16

otvorenje izložbe: 20.11. u 19:00

Detaljne informacije o programu

Predavanja:

Darko Šimičić, stručni suradnik MSU, Zagreb
Knjiga i fotografija

U povijesti razvoja fotografije jedan od važnih segmenata odnosi se na primjenu fotografske slike u tiskanim medijima. Predavanje Knjiga i fotografija razmatrat će upravo kreativne aspekte međuodnosa medija fotografije i knjige. Taj aspekt umjetničke prakse ima intrigantnu povijest koja se može pratiti od avangardnih djela dvadesetih godina kao što su Rodčenkove fotomontaže za knjige Vladimira Majakovskog, pa sve do konceptualnih i postkonceptualnih djela Josipa Vanište, Eda Rusche, Mladena Stilinovića ili Vlade Marteka.

Damir Fabijanić, profesionalni fotograf
Što je profesionalni fotograf u Hrvatskoj?

Predavanje će se baviti razlikama između fotografa profesionalaca, koji se ispituju kvalitativnim nivoom fotografskog rada svakodnevno te fotoamatera i umjetnika koji se koriste fotografijom u umjetničkom stvaranju. Kao temeljni kriterij razlike analizirat će se tržište, kao i uloga državnih institucija te će se govoriti o nesređenosti profesionalne fotografije u nas, o nesporazumima, neznanju i zabludama javnosti, naručilaca, diskutabilnim kriterijima vrijednosti, brkanjem profesionalizma i amaterizma itd.

Dubravka Osrečki Jakelić, mr. sc., muzejska savjetnica u MUO, Zagreb
Tošo Dabac i muzealizacija fotografija

Tridesetih godina prošloga stoljeća započinje u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt sustavno prikupljnje, stručna obrada i prezentacija fotografija.
Krajem 1939. fotografski fond Muzeja dostigao je potrebnu kvalitetu i kvantitetu za oblikovanje samostalnog fotografskog odjela. Godinu dana kasnije, 1940. obogaćena brojnim donacijama, među kojima se nalaze i fotografije Toše Dabca, Zbirka je otvorena za javnost pod znakovitim nazivom Fotografski muzej. Prema dosadašnjim spoznajama datum otvorenja Fotografskog muzeja u Zagrebu nalazi se na samom vrhu kronološke ljestvice osnivanja fotografskih muzeja u svijetu. Četiri desetljeća fotografskog stvaralaštva Toše Dabca vremenski korespondira s pojavom i razvojom muzealizacije fotografija u Hrvatskoj.
Predavanje Tošo Dabac i muzealizacija fotografija ima za cilj ukazati na Dabčevu ulogu u stvaranju i razvoju fotografskih zbirki, odnosno fotografskih muzeja.

Sandra Križić Roban, dr. sc., znanstvena suradnica Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu, predavačica na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Splitu

Reci mi što vidiš

Posljednjih desetljeća istražuju se mogućnosti interaktivnih, procesiranih slika i njihova šireg utjecaja. Postupno se dokidaju povijesne, dosad uobičajene razlike između stvaratelja i gledatelja, a digitalizacija mnogih područja djelovanja ubrzava procese promatranja i razumijevanja prizora.
Slike više nisu vezane uz određena mjesta i vrijeme, njima se manipulira - često u nepoznatom/nekontroliranom smjeru. Jedan od principa djelovanja - cut-and-paste - postao je važna karakteristika suvremenih prikaza i kulturalne produkcije. Iskoristivost tehnologije računala i pristup internetu omogućili su sudjelovanje u procesima u koje mnogi ranije nisu imali pristup. Sve navedeno uvjetovalo je promjenu odnosa prema umjetnosti, poimanja pojedinačnog rada i njegove iskoristivosti u drugačijem kontekstu, nezavisno od izvornoga stanja, odnosno ideje stvaratelja. Fotografija već dugo nije rezultat "objektivne opservacije", nego je podvrgnuta osjetljivim modifikacijama kod kojih su vjerodostojnost i istinitost dovedeni u pitanje.
Je li fotografija to što vidimo? Ili je ona "tek" okidač koji će potaknuti niz sjećanja, razmišljanja, drugačijih shvaćanja svijeta koji gledamo, namjeravajući ga vidjeti?

Ivan Ladislav Galeta, multimedijski umjetnik, izv.profesor na ALU, Zagreb
Proširena fotografija

Predavanje će se baviti radovima iz područja takozvane proširene fotografije. Riječ je o terminu, prenosivom i na druge medije, koji, najkraće rečeno, označava pokušaje proširivanja znanja o mogućnostima medija, u ovom slučaju fotografije, kroz kreativnu upotrebu formalnih mehanizama sadržanih, ili karakterističnih za sam medij. Ivan Ladislav Galeta će to definirati kao iskorak iz konvencija koje vežemo uz fotografiju. Predavanje će biti popraćeno projekcijama radova različitih umjetnika, kao i primjerima iz filmova, medija kojem je u osnovi fotografija.

Marija Tonković, muzejska savjetnica u MUO, viša predavačica na ADU, Zagreb
Tošo Dabac i Nova objektivnost

Tošo Dabac je u umjetnosti fotografije uspio objediniti sve prethodne težnje, ali i napore suvremenih mu likovnih umjetnika. Socijalnu tematika koju je provodila angažirana likovna grupa Zemlja, i nacionalno kroz narodnu motiviku u likovnom izričaju prisutno u djelima Grupe trojice, naći će se u Tošinu djelu u sretnom spoju i simbiozi s nasljeđem verizma. I poslije Drugog svjetskog rata favoriziralo se predstavljati ga zamalo isključivo kroz taj segment njegova rada, čime su zanemarivani drugi aspekti njegova bavljenja fotografijom te ga se žanrovski ograničavalo.
Sada se otvara jedno novo poglavlje, možda čak i relevantnije u smislu ulančavanja u svjetske avangardne tendencije. Stotine negativa svjedoče o njegovoj zaokupljenosti čistom optikom i koncentracijom na detalj. Otkriva se zamalo potpun tematski repertoar Nove objektivnosti , ali i postulati Marinettijeva manifesta, muški i ženski aktovi u nadrealnom osvjetljenju na način Dalijevih fotografija, stupovi dalekovoda iz žablje iskošene perspektive, govor dijelova tijela, dramatske sjene. Klasične gradske vedute iz neuobičajenih rakursa i kutova. Uočava segmente naizgled nevažnih predmeta i izlučuje ih iz cjeline. Detalji na tim fotografijama zadobivaju autonomiju van konteksta.

Enes Midžić, red. profesor na ADU, Zagreb

Od Atelijera do Akademije

Danas i sam redovni profesor na Odsjeku snimanja Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu, Enes Midžić je bio jedan od učenika majstora umjetničke fotografije Toše Dabca.
Počeci njegova rada u atelijeru datiraju u 1967. godinu. Suradnikom je ostao i nakon Dabčeve smrti do 1973/4. godine. Kakvog je traga ostavio boravak i rad u atelijeru Dabac u njegovom današnjem poslu profesora, umjetnika i filmskog djelatnika? O planovima za osnivanje katedre za fotografiju na ADU i studiju fotografije.

Marija Gattin, voditeljica Dokumentacijskog i informacijskog odjela MSU, Zagreb
Arhivski i muzejski pristup ostavštini Toše Dabca

Već sam naziv Arhiva Tošo Dabac i njegov upis u Registar kulturnih dobara RH upućuju na svijest o njegovoj neprocjenjivoj vrijednosti kao dijelu vizualne povijesti koja dokumentira široki spektar tema iz kulturne, povijesne i socijalne geografije, uključujući i povijest same fotografije. Činjenica je da je Arhiv TD 2006. godine dan na upravljanje Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu iz razloga što fotografski opus Toše Dabca također pripada umjetničkoj baštini, odnosno njegove fotografije upravo kao umjetnička djela iskoračuju iz povijesno-vremenskih okvira.
Iako su se danas omekšale granice između arhivskih i muzejskih institucija, načela vrednovanja, obrade i prezentacije bitno su različita. I upravo na tim razlikama principa i pristupa leži veliki izazov za stručnjake koji će istraživati, obrađivati i upravljati ostavštinom Toše Dabca. Sigurno je da treba ujediniti načela obiju disciplina kako bi se fotografska građa poput ove koju nam je ostavio Tošo Dabac mogla u potpunosti sagledati, što je moguće uz stručnu, financijsku i tehničku potporu. Međutim, to neće riješiti nedoumice koje će se neminovno javljati kod odabira načina prezentacije kako bi se udovoljilo arhivskom "objektivnom" i muzejskom "individualnom" (umjetničkom) pristupu. Nesrazmjer između 200 000 negativa i samo oko 2 000 autorskih povećanja, zasigurno će otvoriti mnoga pitanja na koja se neće moći dati uvijek jedan odgovor.

Marina Benažić, voditeljica Arhiva TD, MSU, Zagreb, Iva Prosoli, vanjska suradnica
O godini dana rada u Arhivu Tošo Dabac

Arhiv Tošo Dabac predstavlja iznimno zokruženu i očuvanu cjelinu djela i rada ovog majstora fotografije i to u autentičnom ambijentu njegovog nekadašnjeg atelijera po čemu je raritet i u svjetskim okvirima. Raznorodnost zatečenog materijala (fotografska građe, bogata biblioteka i hemeroteka, fotografski pribor....) koji je u nedostatku prostora za pohranu zatečen dobrim dijelom nesređen nametnuo je pitanje modusa operandi obrade ove ostavštine.
Krenulo se putem paralelne obrade razvrstavanja, sistematiziranja i popisivanja različitih dijelova zbirke.
Taj se put pokazao ispravnim jer se odmah u početku ustanovilo koje bibliografske jedinice, neophodne za istraživanje opusa, nedostaju i treba ih nabaviti. Biblioteka se ujedno pokazala bogatom riznicom naslova koji danas imaju status rariteta. Kataloškoj obradi, inventiranju negativa prišlo se po ključu najčešće za publiciranje traženih motiva pa se još uvijek radi na Dabčevom najpopularnijem ciklusu iz tridesetih godina 'Ljudi s ulice'.
Zbirka je oduvijek bila otvorena javnosti s kojom praksom se i na dalje . Dabčeve fotografije izlagane su u proteklih godinu i pol dana na nekoliko umjetničkih izložbi, objavljivane su u monografijama, kao ilustracije u stručnim časopisima ili su poslužile kao pomoć dokumentarnog izvora kod restauratorskih rekonstrukcija.

Radionice:

Petar Dabac, fotograf, izv. profesor na ALU, Ljubljana
Radionica o preventivnoj zaštiti i konzervaciji fotografskog materijala

Promatrajući fotografiju ne samo kao nositelja informacije, već u prvom redu kao kulturno dobro s povijesnom i umjetničkom vrijednošću koje je potrebno zaštititi polaznici će se upoznati s osnovnim pravilima o preventivnoj zaštiti, čuvanju i konzervaciji fotografskog materijala, praksom Arhiva TD te razmijenjivati praktična iskustva. Na primjerima iz bogate zbirke Arhiva Tošo Dabac, koju čini cca 200 000 negativa, više desetaka tisuća vintage printova, originalnih fotografija, proba i kontaktnih kopija, fotografska oprema i dokumentacija bit će obrađene sljedeće teme:
1. Potrebni uvjeti prostora za čuvanje fotografskog materijala (temperatura, svjetlost, relativna vlaga)
2. Preporučeni namještaj i oprema za čuvanje (ormari, zaštitne kutije, zaštitne vrećice)
3. Načini rukovanja fotografskim materijalom

Fedor Vučemilović, fotograf, predavač na Akademiji za primijenjenu umjetnost, Rijeka
Veliki format, radionica
Ansel Adams, Edward Weston, Imogen Cunningham i Fred Archer su fotografi za koje je karakteristično korištenje velikih formata 8x10 inc.
Fedor Vučemilović će s polaznicima fotografske radionice pokušati istražiti zašto je ova kamera velikog formata bila alat koji je spomenute umjetnike inspirirao i oduševljavao čitavo vrijeme njihovog stvaralačkog djelovanja. Pitanja što je svjetlo, što je vizualizacija, što je presudni trenutak razvijane negativa i pozitiva, kontaktno kopiranje, . . . bit će tema ove radionice.

Boris Cvjetanović, fotograf
Radionica digitalne fotografije na temu portreta

Svakog sudionika fotografske radionice portretirat će ostali polaznici istim sredstvom za fotografiranje (digitalnim refleksnim fotoaparatom), što će nužno rezultirati bilo različitom, bilo bliskom pristupu svakog sudionika istom problemu (portretu). Fotografije će također, odražavati različit odnos svakog portretiranog prema fotografu. Takvim će se pristupom pokazati da ovladavanje fotografskim znanjem ne osigurava rezultat fotografskog portreta već tome bitno pridonosi suodnos portretiste i portretiranog.
Fotografiranje i izrada fotografija odvijat će se u ATD, nakon čega će uslijediti jednodnevna izložba ostvarenih radova.

Josip Klarica, umjetnički fotograf
Camera obscura, radionica

Radionica Camera obscura odvijat će se na Vrhovčevom vijencu u eksterijeru vrta i u fotografskom laboratoriju. Sastojat će se od teorijskog i praktičnog dijela u dva termina (svaki termin po četiri sata).
1. dan izlaganje o povijesnom razvoju Camere obscure, optički principi, praktični rad- fotografiranje u eksterijeru
2. dan: razvijanje snimaka i rad u laboratoriju, analiza snimaka, korekcije

Dodatne informacije i predbilježbe na:
arhiv.toso.dabac@msu.hr
01 48 33 677

Organizacija Dana fotografije Arhiva Tošo Dabac:
Marina Benažić, voditeljica ATD
Iva Prosoli

Autori izložbe Povijest ATD 1940 – 2007
Marina Benažić, voditeljica ATD
Iva Prosoli
Petar Dabac

Arhiv Tošo Dabac umjetnička je zbirka in situ s gotovo 200 000 negativa, oko 2000 autorskih povećanja, vrijednom fotografskom opremom i bibliotekom te hemerotečnom građom. Jedna je od najcjelovitijih zbirki te vrste u svijetu jer je u njoj sačuvan kompletni opus Toše Dabca jednog od najznačajnijih i najsvestranijih hrvatskih fotografa, dobitnika brojnih nagrada, koji je izvršio velik utjecaj na razvoj domaće fotografije. Osim umjetničke, zbirka fotografija Toše Dabca ujedno ima i veliku dokumentarnu vrijednost jer svjedoči o povijesti Zagreba i naših krajeva. Obuhvaća najrazličitije teme, od portreta, umjetničkih djela i gradskog života do
pejzaža i folklora.
Zbirku je ožujku 2006. otkupio Grad Zagreb i dao je na upravljanje Muzeju suvremene umjetnosti.
Arhiv Tošo Dabac upisan je 2002. godine u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Program Dana fotografije Arhiva Tošo Dabac u cjelosti je financirao Grad Zagreb