Suvremena japanska fotografija

Japanska federacija fotografskih umjetnosti i Fotoklub Zagreb pozivaju Vas na otvorenje izložbe

U utorak 30. listopada 2007. u 19 sati, Galerija Fotokluba, Zagreb, Ilica 29/3, Zagreb.

Izložba suvremene japanske umjetničke fotografije nastala je temeljem programa međunarodne bilateralne likovne suradnje, koju Fotoklub Zagreb u posljednjih desetak godina intenzivno razvija i njeguje, posebice s brojnim srodnim europskim udrugama, asocijacijama i pojedincima. Ovom izložbom, na kojoj su predstavljeni radovi suvremenih japanskih umjetnika okupljenih u Japansku federaciju fotografske umjetnosti sa sjedištem u drevnom gradu Kyotu, Fotoklub Zagreb je zakoračio i na druge kontinente, sa željom da i tamo uspostavi trajniju i čvršću suradnju s fotografskim udrugama i njihovim asocijacijama.

Izlažu:

Tatsuro Oota, Koichi Sato, Suzou Ookawa, Benoir Lbaudy, Syoji Kubota, Kenji Kurita, Seiji Mitsumune, Akio Nota, Mrs. Masuko Fujiura, Katsutake Kadota, Shinzo Takechi, Mrs. Misako Shibata, Mrs. Kaede Suyama, Eiji Kume, Akira Muramatsu, Akio Fujii, Mrs. Sadami Okada, Toshiaki Ichida, Takashi Umehara, Ryohei Nanbu, Tadakazu Murahashi, Takeshi Yuki, Katsuhiko Umehara, Mrs. Keiko Sato, Kouzou Ishihara,Takeshi Onodera, Miyoharu Kamitsui, Shigeyasu Hanabata, Mrs. Manami Kanda, Mitsuo Tsujimoto, Shoji Tanaka, Kunio Ogura, Eizou Ito, Mrs. Yukari Deguchi, Shigeru Sasaoka, Kenkichi Kohinata, Kunitaro Yokoyama, Kunihiko Masuda, Takashige Kumamoto i Takeshi Tokumasu

Izložba se može pogledati svakog radnog dana od 9 do16 i utorkom od 19-21 sat Izložba je otvorena do19. listopada 2007. godine.

Pluralizam umjetničkih pristupa

Izložba suvremene japanske umjetničke fotografije nastala je na temelju programa međunarodne bilateralne likovne suradnje, koju Fotoklub Zagreb u posljednjih desetak godina intenzivno razvija i njeguje, posebice s brojnim srodnim europskim udrugama, asocijacijama i pojedincima. Ovom izložbom, kojom su predstavljeni radovi suvremenih japanskih umjetnika okupljenih u Japansku federaciju fotografske umjetnosti sa sjedištem u drevnom gradu Kyotu, Fotoklub Zagreb zakoračio je, sa željom da uspostavi trajniju i čvršću suradnju s fotografskim udrugama i njihovim asocijacijama u Aziji, Australiji, Sjevernoj i Južnoj Americi, i na druge kontinente.

Oni koji su se na bilo koji način susreli s japanskom kulturom ističu da civilizacija, kultura i umjetnost Japana nikoga ne ostavljaju ravnodušnim. Otuda i naša znatiželja, te jedan od razloga uspostavljanja suradnje s Japanskom fotografskom federacijom. Željeli smo bolje upoznati njihovu suvremenu fotografsku umjetnost, a preko nje i njihovu kulturu, običaje, njihovu drevnu civilizaciju i umjetnost. Ujedno smo željeli saznati koliko povijest i tradicija Japana utječu na oblikovanje suvremenih umjetničkih pristupa, te koliko na njih utječu globalna društvena i kulturna kretanja suvremenog svijeta. Razgledavajući izložbu lako uočavamo da se manji dio japanskih foto-umjetnika okreće nacionalnom nasljeđu i tradiciji, dok se većina autora bavi životnim, socijalnim i kulturološkim aspektima suvremenoga Japana, ili pak apstrakcijom i nadrealnim gdje se znatno osjeća utjecaj zapadne kulture. Tako izložba, bez obzira na poneka naša očekivanja, ne daje odgovore na pitanja o ulozi tradicije u recentnoj fotografskoj umjetnosti Japana, niti nudi nove spoznaje o japanskoj suvremenoj sceni i njezinu razvoju. Ona, ustvari, upućuje na pluralizam umjetničkih pozicija i pristupa u japanskoj fotografskoj umjetnosti, što je inače obilježje suvremene umjetnosti u svijetu uopće. Možda je to i bio cilj naših prijatelja iz dalekog Japana.

Zapadnjačko poimanje umjetnosti udomaćilo se u Japanu tek krajem 70-tih godina 19. stoljeća, s dolaskom europsko-američke kulture. Tako je bilo i s pojavom fotografije. Njeni su počeci u Japanu bili slični onim Europskim. Dagerotipija se vrlo brzo širila svijetom. Bila je to prava revolucija u sferi vizualnog. Prva fotografija u Japanu pojavljuje se 1841. godine, dakle dvije godine nakon Dagerovog pronalaska. O prvim snimcima imamo malo podataka. Najstariji snimci potječu od članova američke ekspedicije iz 1854. godine. Prve dagerotipije koje je napravio Japanac su portreti Shimazu Nariakira iz 1857 godine. Uskoro, 60-tih godina 19. stoljeća, prvi profesionalni fotografi otvaraju svoje ateljee koji, osim uobičajenih portreta, snimaju i vedute gradova, slikovite krajolike, različite žanr scene te aktove. Potražnja za portretima odigrala je značajnu ulogu u prodoru realizma sedamdesetih godina, tako važnog za Hokaido - skupinu majstora fotografije. Najpoznatiji među njima zasigurno su Tamoto Kenzi i Chizu Kokeshi, fotografi koji su dugogodišnjim kvalitetnim radom uspjeli stvoriti određenu tradiciju i djelovati na čitav krug japanskih fotografa - kroničara tadašnjeg Japana.

Krajem 19. stoljeća u Japan se vraćaju fotografi koji su studirali u Engleskoj i Nizozemskoj, te koji stvaraju pod utjecajem europske fotografije. Napredak fotografske tehnike, pronalazak suhe ploče i nove vrste papira 1833. godine, olakšali su atelijerski rad i učinili fotografiju dostupnom širim slojevima ljudi. Ratovi s Kinom i Rusijom, na prijelazu 19. u 20. stoljeće, bili su prigoda za snažan prodor foto-žurnalizma u fotografiju.

U to vrijeme u fotografiji se razdvaja fotografsko zanatstvo od foto-amaterizma. Fotografija u Japanu mnogo duguje amaterima, na jednoj strani izumiteljima koje je privukla kao optički fenomen, na drugoj pak ljubiteljima umjetnosti koji su u njoj pronašli novi medij estetskog izražavanja. Ubrzo se osniva prvi amaterski klub (1899.) i izdaje prvi stručni časopis Asahi Camera. Fotografija se, kao poseban predmet, predaje na fakultetima.

U prvoj polovici 20. stoljeća razvijaju se i novi smjerovi u fotografiji, kao uostalom i u ostatku Svijeta, pod utjecajem Beča, Njemačke i Bauhausa. Novo i futurističko traži se u svemu. U fotografiji se teži prema isključivo estetskim ciljevima. Mnogi autori u stvaranje fotografije uvode nove tehnike, kao što su montaže i stilizirane forme. Drugi traže neobične perspektive, ili pak ulaze u svijet apstrakcije i nadrealizma.

Izbijanjem Drugog svjetskog rata nasilno je prekinuta iznimno plodna aktivnost japanskih fotoamatera. Međutim, usprkos ratnoj cenzuri, mnogi fotografi djeluju i u ratnim uvjetima, dokumentirajući ratnu zbilju. U poslijeratnim godinama raznovrsna estetska strujanja u fotografiji unose posebno bogatstvo u sferu subjektivnog, što je odlika ne samo japanske fotografije već i japanske umjetnosti u cjelini. Dio autora zalaže se za poštivanje i vraćanje nacionalnoj japanskoj tradiciji, dok drugi -
veći dio autora - stvara novu fotografiju,
specifičan spoj tradicionalnog i suvremenog.

Na samom je kraju potrebno naglasiti da ova izložba potvrđuje i osnažuje prijateljstvo hrvatskih i japanskih fotografa, te proširuje kulturnu suradnju dvaju prijateljskih gradova - Kyota i Zagreba. Ona ujedno predstavlja nastavak suradnje koju smo započeli u lipnju ove godine, kada su grad Kyoto i Japanska fotografska federacija bili izvrsni domaćini izložbi fotografija članova Fotokluba Zagreb.

Vinko Šebrek