Što se dogodilo s Kodakom i koga je uistinu briga za to?

Budimo iskreni, tko još u Hrvatskoj osobito mari za najavljenu propast Kodaka - filmove i kemikalije većina fotografa ne koristi jer fotografiraju digitalno. Što se Kodakovih digitalnih aparata tiče u Hrvatskoj ih rijetko tko ima - prava vijest za naše potrošače, ali i one širom Europe bi bila da je svoju propast najavio primjerice Canon, ali takav film još nećemo gledati.

Američka fotografska tvrtka Eastman Kodak, s poslovnom tradicijom od 1888. godine,  priprema se proglasiti bankrot po 11. poglavlju američkog Zakona o bankrotu. Naime, po tom zakonu postoji šest vrsta bankrota - u ovom slučaju to znači da će se napraviti financijska  reorganizacija tvrtke što će omogućiti tvrtki da nastavi raditi pri čemu moraju istovremeno pratiti napravljeni plan otplate dugova.

Kako financijski stručnjaci tvrde, to nije bio neočekivani rasplet događanja.

U tom procesu restrukturiranja Kodak će trebati prodati svojih 1100 patenata koji vrijede od 2 milijuna do 3 milijarde dolara. Proglašenje bankrota omogućit će lakše dobivanje svježeg kapitala koji bi pomogao i da se završi proces prodaje vrijednog intelektualnog vlasništva i tako spasi tvrtka.

Kodak je tijekom 20. stoljeća postao jaki brand zahvaljujući ponajviše fotoaparatima na film tzv. "Brownie camera" koje je počeo prodavati još 1900. godine. Karakterizirala ih je jeftinoća u odnosu na prethodne generacije aparata te jednostavnost uporabe. Njihov slogan "You push the button, we do the rest" ukazivao je na pristupačnost tih fotoaparata širokim masama  -  svatko ih si je mogao priuštiti jer nisu bili skupi.
Jedan od najpoznatijih modela Brownie fotoaparata bio je Brownie 127 - snapshot aparat koji je predstavljen 1952. godine. Do 1967. godine prodani su milijuni primjeraka tog modela širom svijeta.

Tvrtka je korisnike snabdijevala svojim Kodachrome filmovima za svoje analogne aparate, kemikalijama za izradu fotografija i sve je odlično funkcioniralo - međutim, to je postalo nevažno u svjetlu tehnoloških promjena koje su krajem 20. stoljeća zahvatile svijet.

Kodak nije ostao slijep na te promjene - njihovi inženjeri napravili su prototip digitalnog fotoaparata još 1975. godine , ali vodstvo tvrtke to tada još nije shvatilo ozbiljno.
Istina je da je Kodak puno investirao u digitalno stvaranje slike - ostvario je pristojnu poziciju sa svojom linijom tzv. EasyShare proizvoda uključujući fotoaparate, softver za organiziranje i printanje fotografija i sl. Godine 2000. kupili su web site Ofoto za razmjenu fotografija te su ulagali i u proizvodnju printera sa jeftinom tintom.

Tvrtka je poduzela mnogo toga, ali očito to do sada nisu bili pravi potezi u skladu s današnjim trendom u kojem ljudi koriste digitalne aparate same ili ugrađene u mobitele, pokazuju slike putem Interneta (Facebooka najčešće) te izbjegavaju printanje.

Autor: 
Darija Tripalo
Kategorija: 
Foto Press

Objavljeno: 22.01.2012.