Poziv za sudjelovanje na 29. Salonu mladih

Koji ce se odrzati u listopadu, 2008. u Domu HDLU-a u Zagrebu

HDLU - Hrvatsko drustvo likovnih umjetnika poziva umjetnice, umjetnike i umjetnicke grupe da se prijave na Natjecaj za sudjelovanje na 29. Salonu mladih, koji ce se odrzati u listopadu, 2008. godine u Domu HDLU-a u Zagrebu. Pristigle prijedloge selektirat ce kustosice ovogodisnjeg Salona mladih, Ivana Bago i Antonia Majaca. U nastavku slijedi obrazlozenje koncepcije Salona, te tehnicki uvjeti natjecaja. (HDLU)

Poziv je otvoren od 15.05.-20.06.2008.

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Kustoska koncepcija 29. SALONA MLADIH >
SALON REVOLUCIJE
Ivana Bago & Antonia Majaca
- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Meni su bili povjerili da napravim jedan spomenik. Nisan tija napravit niko kljuse s gizdavim ja'acom. Zamislija san da napravim kucu koja ce biti i dom umitnika. To je prifaceno, i kako mozete vidit, kuca je uzidjana. Nima vajde svadjati se kakva ce tabla bit i sta ce na tabli pisat. Pa nista nije vicno. Tabla se moze minjat, i slova na njoj. Kuca ce uvik ostat. Izlozba Pola vika 'rvacke umjetnosti ce biti, pa ko oce — izlozit ce. Ko nece, nece bit grijota. Svi ce bit pozvani.
IVAN MESTROVIC

Sto se dogadja kada pojam salona, koji nuzno podrazumijeva konotacije zastarjele gradjanske manifestacije postavimo u sintagmu s rijecju revolucija? Vjerojatno je jedna od prvih asocijacija ona na pojam 'salonske ljevice', elitisticke i tek deklarativne empatije s potlacenim drustvenim skupinama a bez stvarnog drustvenog angazmana i transformativnog ucinka. Je li "salonizacija" revolucije (odnosno potencijalno kritickih i angaziranih umjetnickih praksi) neizbjezna i na koji je nacin moguce postici "revolucionarizaciju" same forme salona? U kontekstu povijesti umjetnosti (od primjerice pariskog Salona odbijenih, a u lokalnom kontekstu od Hrvatskog salona 1898.), povijest salona biljezi i niz dogadjanja koji su zasluzili status jubileja, iskoristivsi postojecu formu manifestacije kako bi nagovijestili prekretnicu i subverziju konvencionalnih i opceprihvacenih nacina razmisljanja o umjetnosti.
Poput Ivana Mestrovica koji, umjesto 'kljuseta s gizdavim ja'acom' na mjestu danasnjeg HDLU-a podize Kucu umjetnika, oni istovremeno prihvacaju i odbijaju zadatak tj. prihvacaju ga samo kako bi ga odbili. Preuzimanje odgovornosti i zadatka bez obzira na uvjete u ovom se trenutku namece kao moralna, profesionalna i intelektualna obaveza koja se konkretizira kroz pitanje - kako izbjeci jos jednoj nacionalnoj revijalnoj izlozbi kakve su redovito zgrazavale kriticare poput Radoslava Putara jos 50-ih godina 20. stoljeca, a cije su primjedbe cesto itekako primjenjive i danas?

Je li dakle vrijeme za Salon ili za Revoluciju? Ili se pak svaki nagovjestaj zudnje za revolucijom nuzno ili instrumentalizira ili salonizira postajuci dijelom globalizirane i amorfne smjese spektakla i trzista? Sto to danas znaci 'biti mlad', biti mladi umjetnik/ca i na koji nacin Salon mladih moze opravdati prisvajanje tog pridjeva, ne tek faktografskim postavljanjem dobne granice kao najlakseg rjesenja definicije 'mladosti', nego aktiviranjem novih formata, kontekstualizacijom svojih sadrzaja i poticanjem formi koji se odupiru 'starima'? Koje su, ako postoje, institucije, norme, vrijednosti, autoriteti itd. protiv kojih nove generacije staju ili bi mogle (trebale) stati u opoziciju ili aktivno propitivati?

Sam naslov predlozene koncepcije za Salon mladih 2008. sadrzava paradoks, stvarajuci polje nesigurnosti oko vlastitog odredjenja, te se postavlja prije svega kao pitanje o mogucnostima, odgovornosti i pozicijama koje suvremena umjetnost i suvremene umjetnice/i i akteri u polju suvremene umjetnosti i misli danas mogu zauzeti. Jedno od polazista Salona Revolucije je i godisnjica 1968-e koja danas u kolektivnoj svijesti ima gotovo mitoloski status, predstavljajuci prije svega odredjeni povijesni i drustveni fenomen, koji se pored svoje realne povijesne vrijednosti moze promatrati i kao mitologizirani i nostalgizirani iskonski raj Mogucnosti: mogucnosti akcije, promjene, revolucije, participacije, slobode i bunta, u suprotnosti sa sadasnjim vremenom obiljezenim lamentacijama o kraju povijesti, kraju politike, kraju utopije i mogucnosti.1968. tek je aluzivno polaziste projektu SALON REVOLUCIJE koji, u opcenitijem smislu, nastoji preispitati nacine na koje pogled u proslost, pa i odredjena nostalgija za prosloscu, moze djelovati kao poticaj za promisljanje sadasnjeg trenutka. Na koji nacin su se oblici kritike, otpora i pobune transformirali? Moze li pogled u proslost nadici paralizirajuci i pasivni stav koji je jos Walter Benjamin nazvao 'lijevom melankolijom'?
Danas, u vrijeme ujednacenog neoliberalnog poretka, u trenutku u kojemu izostaju opipljive velike revolucije i kada vise ne postoje homogeni identiteti protiv kojih bi se revolucije dizale, a svijet koji bi danas trebalo mijenjati ne mozemo pojmiti kao zatvoreni, cjeloviti entitet, koje su to taktike i strategije preispitivanja i uznemiravanja postojecih normi? Je li zaista vrijeme bunta i otpora iza nas ili je mozda rijec o jos jednoj ideoloskoj zamci koja, pored sto obeshrabruje svaku pomisao na transformativnu akciju, ignorira stvarne male revolucije i izraze otpora i neposluha koje se dogadjaju oko nas koliko god bile fragmentarne, molekularne, razjedinjene…? Je li situacija u Hrvatskoj danas i dalje ipak drukcija od te globalne (prije svega Zapadne) slike samim time sto sustav u kojem bi umjetnost bila komodificirana ili instrumetalizirana jos nije stvoren te konacno: mozemo li upravo to odsustvo posve formiranog sustava (institucija i trzista) promatrati kao potencijal slobode za kriticko promisljanje i djelovanje?
SALON REVOLUCIJE nastoji postaviti i pitanje o tome koja je pozicija i uloga umjetnickih institucija, njihovih programa i manifestacija te koja je pak s druge strane uloga umjetnica i umjetnika ali i svih aktera koji participiraju unutar sve ekstenzivnijeg polja suvremene umjetnosti kao javnih intelektualaca, agenata, politickih subjekata?

Izlozba SALON REVOLUCIJE nastoji aktivno mapirati prakse hrvatskih i internacionalnih umjetnika mladje generacije koji kriticki opserviraju, angazirano djeluju ili pak poeticnim, neoromanticnim ili duhovitim akcijama i 'skromnim prijedlozima' od globalne do mikro razine propituju mogucnosti suprotstavljanja i uznemiravanja nametnutih i opceprihvacenih drustvenih normi i vrijednosti koje se ogledaju u tradicionalizmu, patrijarhalnosti, nacionalizamu i sovinizmu te se na razlicite nacine kriticki bave lokalnim verzijama divljih neoliberalnih formi poduzetnistva, mehanizmima drustvenih i institucionalnih odnosa te time generiraju mnostvo mogucih sagledavanja naseg 'sada i ovdje'.
Istovremeno, posebna ce paznja biti posvecena radovima koji donose razlicite poglede na povijest i proslost, pitanje kolektivne memorije, pitanje povijesti i duha mjesta, refleksije o proslom i sadasnjem znacenju i ulozi pojedinih kulturnih i umjetnickih institucija, propituju i reflektiraju umjetnicke prakse proslosti te se doticu osnazujuceg potencijala koje moze pocivati u sjecanju ili progresivnoj nostalgiji kao moguceem pokretacu transformacija od individualne do drustvene razine.
- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -- - - - - -

UVJETI NATJECAJA

Umjetnice/i (bez obzira na formalno obrazovanje) do 35. godine zivota (kao i oni s laznom osobnom iskaznicom ili alternativnim dokazom mladosti) a koji smatraju da imaju rad koji se referira na obrazlozenu temu mogu predloziti vec postojece radove ili pak nove projekte koje bi htjeli realizirati za Salon Mladih. U obzir dolaze svi mediji, uljucujuci i radove u kojima se ispreplicu razlicite kreativne forme, a posebna ce paznja biti posvecena radovima procesualnog karaktera te intervencijama u okolici HDLU-a te u javnom prostoru grada. Nazalost, budzet kojim manifestacija raspolaze ne dopusta financijsko sudjelovanje u produkciji radova.

NATJECAJ JE OTVOREN OD 15.05. – 15.06. 2008. (datum postanskog ziga)

Prijave se salju elektronski na e-mail adresu: salon.mladih@gmail.com
ili postom na adresu: HDLU, Trg Zrtava fasizma bb. (s naznakom: Natjecaj za 29. Salon Mladih)

Prijava treba sadrzavati:

- ime, prezime, kontakt telefon i e-mail
- narativni opis / prijedlog projekta
- tehnicki opis rada
- popratne materijale (digitalnu dokumentaciju, audio, video, fotografije)

a dodatno moze sadrzavati i:
- biografiju
- portfolio umjetnika u pdf formatu

Pristigla se dokumentacija ne vraca autorima osim na poseban zahtjev. Za sve dodatne informacije mozete se pisati na e-mail adresusalon.mladih@gmail.com, obratiti se producentici projekta Karli Pudar (098 693 284), ili u HDLU, Trg zrtava fasizma bb, Zagreb ili na telefon/fax: 01/4611818, 01/4611819 od 10 do 15 sati.

http://salonrevolucije.blogspot.com/

Kategorija: 
Foto Događanja

Objavljeno: 20.05.2008.