Što zapravo znači pojam digitalno? Korijen je u složenici digit-all iz engleskog jezika, a slobodan prijevod bi bio "sve je izraženo brojevima". To je zaista tako, digitalna slika i nije ništa drugo nego skupina brojeva pohranjena na odgovarajući medij, a to znači da se matematičkim operacijama brzo i jednostavno mogu mijenjati vrijednosti tih brojeva. Ovo otvara niz mogućnosti za obradu digitalne slike, sve što treba je pronaći odgovarajuće matematičke operacije koje će izvršiti računalo. Te se operacije izvode u binarnom brojčanom sustavu.

U brojčanim sustavima informacija je iskazana brojevima. Brojčanih sustava ima mnogo, mi na primjer u svakodnevnom životu koristimo dekadski ili decimalni sustav koji ima deset znamenki, računala koriste binarni sustav, on ima samo dvije znamenke 0 i 1. Riječ binarno znači dvojni, dvostruk, dvojedinični. Ima sustava koji imaju više od 10 znamenki takav je recimo heksadecimalni sustav koji ima 16 znamenki. Kako riječ digit znači prst, tipka ali i brojka koja je niža od 10, svi sustavi koji se koriste brojevima od 0 do 9 su zapravo digitalni sustavi, no u praksi se kod upotrebe riječi digitalno misli na sustav koji koristi nule i jedinice, odnosno bitove i bajtove. Bit je skraćenica dvije riječi "binary digit", to je najmanja jedinica informacije koju računalo može pohraniti ili obraditi. Prva su računala bila mehaničke naravi pa je sklopka mogla biti uključena ili isključena tako bit ima samo dvije vrijednosti, uključeno i isključeno, odnosno jedan ili nula, tako je ostalo i do danas samo što je mehaniku zamijenila elektronika. Byte je skup u kojem se nalazi osam bitova. To je sustav kojim se koriste računala za spremanje podataka, glazbe, slike i slično.

Ovo nas dovodi i do osnovne razlike između klasične i digitalne fotografije. U klasičnoj fotografiji sliku stabiliziramo kemijskim procesom, a obradu slike obavljamo kemikalijama i kemijskim procesima tako da mijenjamo supstance koje tvore sliku; u digitalnoj fotografiji sliku stabiliziramo matematičkim operacijama uz pomoć algoritama koje izvode elektroničke komponente. U oba slučaja slika nastaje zahvaljujući fotoelektričnom efektu, u fazi nastanka slike razlika se očituje u tome što je kod klasične fotografije taj efekt ireverzibilan dok je kod digitalne on reverzibilan, odnosno isti foto osjetljivi medij možemo koristiti mnogo puta.